Preskoči na sadržaj
APINIS

Najnovija naučna istraživanja o pčelama: tri otkrića koja bi svaki pčelar trebao znati

Najnovija naučna istraživanja o pčelama: tri otkrića koja bi svaki pčelar trebao znati

Pčelarstvo se oduvijek oslanjalo na iskustvo, poznavanje prirode i sposobnost pčelara da prepozna promjene u zajednici. Međutim, naučna istraživanja objavljena tokom 2025. i 2026. godine donose zanimljive rezultate koji bi mogli promijeniti način na koji razmišljamo o zdravlju pčela.

Posebno se izdvajaju tri područja: borba protiv varoe, uticaj peluda na zdravlje pčela i posljedice klimatskih promjena na dostupnost hrane.

Ono što ova istraživanja čini važnim jeste činjenica da njihovi rezultati nisu samo teorijski. Iz njih se mogu izvući vrlo konkretni savjeti za svakodnevni rad na pčelinjaku.

Varroa: istraživanje više od 5.200 pčelara otkrilo je zabrinjavajuće rezultate

U augustu 2026. godine u naučnom časopisu Insects objavljeno je istraživanje zasnovano na podacima više od 5.200 hobi pčelara na Novom Zelandu, prikupljenim između 2023. i 2025. godine.

Rezultati su bili zabrinjavajući.

Pčelari koji nisu provodili tretmane protiv varoe tokom zime su izgubili približno polovinu svojih zajednica. Kod pčelara koji su provodili tretmane prosječni gubici iznosili su oko 31%.

Istraživanje je pokazalo i da su manji gubici bili povezani s korištenjem različitih vrsta tretmana, kontrolom varoe tokom godine i odgovarajućim tretmanima u jesen.

Posebno je zanimljivo da iskustvo pčelara nije pokazalo jasnu povezanost s manjim gubicima zajednica.

To znači da dugogodišnje bavljenje pčelarstvom samo po sebi nije garancija uspješnog prezimljavanja.

Za pčelare je najvažnija poruka da tretiranje protiv varoe ne smije biti stvar navike ili procjene od oka.

Potrebno je pratiti nivo infestacije, koristiti odgovarajuće registrovane preparate, poštovati uputstva proizvođača i provjeravati efikasnost tretmana.

Posebnu pažnju treba posvetiti periodu kada se razvijaju zimske pčele. Čak i zajednica koja tokom ljeta djeluje snažno može ući u zimu s ozbiljnim zdravstvenim problemima ako je opterećenje varoom previsoko.

Pelud nije samo hrana: naučnici otkrivaju njegov uticaj na zdravlje pčela

U aprilu 2025. godine časopis Scientific Reports objavio je istraživanje koje se bavilo uticajem različitih vrsta peluda na crijevni mikrobiom medonosnih pčela.

Naučnici su ispitivali pelud iz osam botaničkih porodica i pratili njegov uticaj na određene mikroorganizme i pokazatelje imunološkog odgovora.

Rezultati su pokazali da različito botaničko porijeklo peluda može značajno promijeniti sastav crijevnog mikrobioma pčela.

Zašto je to važno?

Crijevni mikrobiom učestvuje u probavi, iskorištavanju hranjivih materija i zaštitnim funkcijama organizma.

Istraživači su ustanovili da promjene u ishrani mogu uticati na mikrobiom, a posredno i na određene mehanizme imunološkog odgovora.

Ipak, istraživanje nije dokazalo da svaka raznovrsnija ishrana automatski produžava život pčela ili sprečava bolesti.

Ono pokazuje da kvalitet i porijeklo peluda imaju važniju biološku ulogu nego što se može zaključiti samo na osnovu njegove količine.

Za pčelare iz toga proizlazi praktičan savjet.

Pri izboru lokacije pčelinjaka ne treba razmišljati samo o medonosnim biljkama i očekivanom prinosu meda. Jednako je važno da pčele tokom sezone imaju pristup različitim izvorima kvalitetnog peluda.

Pčelinjak okružen raznovrsnim biljem može ponuditi bolju nutritivnu osnovu od područja u kojem dominira samo nekoliko biljnih vrsta.

Posebno treba obratiti pažnju na periode između glavnih paša, kada zajednice mogu imati ozbiljan nedostatak prirodnih izvora proteina.

Klimatske promjene mijenjaju pčelinju pašu brže nego što mislimo

Krajem decembra 2025. godine objavljeno je veliko evropsko istraživanje u časopisu Nature Communications, u izdanju za 2026. godinu.

Naučnici su analizirali 2.500 uzoraka peluda koje su medonosne pčele prikupile na 310 lokacija širom Evrope.

Cilj je bio utvrditi kako temperatura i količina padavina utiču na raznovrsnost biljaka koje pčelama osiguravaju hranu.

Rezultati su pokazali da porast temperature i smanjenje padavina mogu dovesti do smanjenja raznovrsnosti biljnih izvora hrane.

Posebno zabrinjava kombinacija visokih temperatura i suše.

U takvim uslovima različite biljne vrste mogu istovremeno biti izložene stresu, što pčelama ograničava mogućnost da nedostatak jedne paše nadoknade drugom.

Za pčelare ovo otvara važan problem.

Kalendar cvjetanja na koji smo navikli više ne mora biti pouzdan pokazatelj stvarne dostupnosti hrane.

Biljka može cvjetati, a da zbog suše ili drugih nepovoljnih uslova ne osigurava očekivanu količinu nektara.

Zato bi praćenje vremenskih prilika, stvarnog unosa hrane i razvoja lokalne vegetacije trebalo postati sastavni dio planiranja pčelarske sezone.

U periodima visokih temperatura posebno je važno osigurati dostupnost vode, odgovarajuću ventilaciju košnica i zaštitu od ekstremnog pregrijavanja.

Šta ova istraživanja znače za naše pčelinjake?

Kada se uporede rezultati navedenih istraživanja, postaje jasno da zdravlje pčelinje zajednice ne zavisi od jednog faktora.

Varroa može oslabiti pčele i povećati njihovu osjetljivost na virusne infekcije.

Nedovoljno kvalitetna ili jednolična ishrana može uticati na fiziološko stanje pčela i njihov crijevni mikrobiom.

Visoke temperature i suša mogu dodatno ograničiti dostupnost prirodne hrane.

Kada se ovi problemi pojave istovremeno, upravljanje pčelinjom zajednicom postaje znatno zahtjevnije.

Zato savremeno pčelarstvo sve više zahtijeva praćenje podataka, a ne samo povremenu procjenu stanja.

Evidencija tretmana, praćenje razvoja zajednice, procjena zaliha hrane i bilježenje promjena u paši mogu pomoći da pčelar probleme prepozna prije nego što postanu ozbiljni.

Jedno pitanje za iskusne pčelare

Naučna istraživanja potvrđuju koliko je važno pravovremeno upravljanje pčelinjim zajednicama. Ipak, iskustva s terena često otvaraju pitanja koja nauka tek treba detaljnije istražiti.

Zato nas posebno zanima mišljenje pčelara koji godinama prate svoje zajednice.

Šta je, prema vašem iskustvu, posljednjih godina postalo najveći problem u pčelarstvu: varroa, nedostatak kvalitetne paše ili sve nepredvidljivije vremenske prilike?

Jeste li primijetili promjene u razvoju zajednica, ponašanju pčela ili uspješnosti prezimljavanja?

Podijelite svoja iskustva. Upravo poređenje naučnih rezultata i stvarnih zapažanja s pčelinjaka može biti izuzetno korisno za sve nas.

Podijelite članak

Podijeli na Facebooku

Još članaka

Svi članci

Spremni za uredniji pčelinjak?

Besplatni paket nema vremenskog ograničenja. Registracija traje manje od minute.

Započni besplatno