Koliko vode dnevno treba pčelinjoj zajednici?
Većina pčelara dobro zna koliko su pčelama važni nektar i polen. O vodi se, međutim, govori mnogo manje. Obično se smatra da je dovoljno postaviti pojilicu u blizini košnica i da je time problem opskrbe vodom riješen.
Ali koliko vode pčelinja zajednica zaista potroši? Šta se događa kada temperatura zraka poraste iznad 35 stepeni? I postoji li granica nakon koje pčele više ne mogu prikupiti dovoljno vode da rashlade svoje vlastito leglo u košnici?
Jedna zajednica može prikupiti više od litre vode dnevno
Istraživanje objavljeno u septembru 2025. godine pratilo je prikupljanje vode u pčelinjim zajednicama tokom različitih godišnjih doba i vremenskih uslova. Naučnici su zabilježili da su pojedine zajednice u eksperimentalnim uslovima prikupljale čak 1,4 litra vode dnevno.
Još zanimljiviji bio je odnos između temperature i potrošnje.
Kada je prosječna dnevna temperatura prelazila 22,3 °C ili maksimalna dnevna temperatura dostizala više od 31,5 °C, količina prikupljene vode naglo je rasla. To praktično znači da pčele ne povećavaju prikupljanje vode postepeno i ravnomjerno. Kada vremenski uslovi postanu zahtjevniji, njihove potrebe za vodom mogu se povećati vrlo brzo.
Šta se događa kada temperatura pređe 37 stepeni?
U junu 2026. godine objavljeno je jedno novo istraživanje u časopisu Journal of Insect Physiology. Ovoga puta naučnike nije zanimalo samo to koliko vode pčele donose nego i šta se s tom vodom događa unutar pčelinje zajednice.
Rezultati su bili izuzetno zanimljivi.
Na temperaturi od 32 °C približno 80% prikupljene vode koristile su same pčele.
Međutim, kada je temperatura prelazila 37 °C, raspodjela se značajno mijenjala. Približno polovina prikupljene vode (50%) koristila se za termoregulaciju legla, dok je druga polovina služila za potrebe odraslih pčela.
Kada temperatura poraste, pčele moraju istovremeno osigurati vodu za vlastite potrebe i održavati uslove u kojima se mlade pčele mogu pravilno razvijati.
Pčelinje leglo posebno je osjetljivo na temperaturna odstupanja. Zbog toga zajednica ulaže značajne napore kako bi održala odgovarajuću temperaturu unutar gnijezda.
Pčele rashlađuju košnicu isparavanjem vode
Kada je vruće, pčele donose vodu u košnicu i raspoređuju je na odgovarajuća mjesta. Istovremeno druge radilice pokretima krila stvaraju strujanje zraka.
Isparavanje vode odvodi toplotu i pomaže u rashlađivanju unutrašnjosti košnice.
Princip je sličan onome na kojem se zasniva hlađenje ljudskog tijela znojenjem.
Ali postoji važna razlika.
Pčele moraju vodu pronaći, prikupiti i dopremiti do košnice. Svaki takav let zahtijeva vrijeme i energiju.
Ako je izvor vode udaljen, dio radilica mora provoditi više vremena na njenom prikupljanju.
A ako nastupi dugotrajan toplotni val i istovremeno presuše okolni izvori, zajednica može biti izložena dodatnom opterećenju.
Šta svaki pčelar može primijeniti na svom pčelinjaku?
Prvi savjet je jednostavan: pojilicu treba postaviti prije početka velikih vrućina, a ne tek kada primijetimo da pčele intenzivno traže vodu. Pčele često razviju naviku korištenja određenog izvora, pa pravovremeno postavljanje pojilice može pomoći da prihvate mjesto koje je pčelar odabrao.
Drugo, pojilica treba biti lako dostupna i sigurna. Plitka posuda s odgovarajućim mjestima za slijetanje smanjuje mogućnost utapanja.
Treće, vodu je potrebno redovno dopunjavati i održavati pojilicu čistom.
Četvrto, tokom toplotnih valova treba posebno pratiti stanje zajednica. Povećana aktivnost na pojilici može biti očekivana posljedica visokih temperatura i potreba legla, ali sama po sebi nije pouzdan pokazatelj zdravstvenog stanja društva.
I konačno, ne treba zaboraviti da dostupnost vode nije jedina zaštita od pregrijavanja. Položaj košnica, izloženost direktnom suncu, ventilacija i snaga zajednice također su važni.
Podijelite članak
Podijeli na Facebooku